Ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur sa suradnicima, nakon dogovora koji su započeli u studenom 2017. godine s tvrtkom Guidotti Ships s.r.l. iz Termolija, uz podršku hrvatske Vlade, posebno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uspio je dogovoriti uspostavljanje sezonske katamaranske linije Termoli – Ploče.

Lučka uprava Ploče je svojim novim partnerima argumentirala pogodnost Grada Ploča za ostvarivanje turističke potražnje talijanskih gostiju prema Splitu, Dubrovniku, Međugorju i dalmatinskim otocima.

Grad Termoli se nalazi u provinciji Campobasso, regiji Molise, na sjevernoj obali Jadranskog mora, 100 km od Pescare, a 200 km sjeverozapadno od Barija. Odlično je cestovno povezan s ostatkom Italije, pa tako i s Rimom (270 km) i Napuljem (200 km).

Linijom će ploviti katamaran DSC Zenit, 36 metara dug, s kapacitetom od 330 putnika, a plovidba će trajati 4 sata i 45 minuta.

Prvo uplovljavanje očekuje se 31. svibnja 2018. godine nakon čega će probno razdoblje trajati do 9. srpnja 2018. godine! Pokaže li se linija rentabilna za brodara, suradnja će se nastaviti.

Djelatnici tvrtke Đuro Đaković već neko vrijeme u luci Ploče podižu čeličnu grdosiju za odlaganje i izuzimanje rasutih tereta, prvenstveno ugljena i željezne rude. Riječ je o tzv. stackeru and reclaimeru na novome terminalu rasutih tereta respektabilnih radnih sposobnosti. Kapacitet odlaganja mu je 4 800 tona na sat, a kapacitet izuzimanja 2 400 t/h, dugačak je nešto više od 126 metara, širok gotovo 19 metara, a visok preko 33 metara, s masom od 1466 tona. Proizveo ga je poznati svjetski proizvođač iz Kine DHHI, a u njemu je instalirana Siemensova oprema.  S pokretnom trakom, koja se također postavlja, i novom, nedavno postavljenom dizalicom, potpuno će se promijeniti način manipuliranja rasutim teretima na lučkome području, koji je do sada nemali broj puta, zbog nesnosnog prašenja, izazivao revolt i prosvjede Pločana. Poboljšana prekrcajna tehnologija rezultirati će, očekuju u luci, porastom prometa u segmentu rasutih tereta, a time i konkurentnosti luke, kao i ekološkim standardima rukovanja teretom, što bi u konačnici trebalo omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu.

Istovar broda obavljat će se nedavo instaliranim Ship unlouderom (brodoiskrcivačem), koji je dio oko 40 milijuna eura vrijedne, prekrcajne i druge, opreme koju Luka Ploče d.d. postavlja na novome terminalu. Kapacitet brodoiskrcivača je dvije tisuće tona na sat i značajno je veći od svega s čime je luka do sada raspolagala. S masom od 1 422 tona, visok je gotovo 60 metara u radnom položaju, a 83 metara u parkirnom položaju, dok mu je dohvat 38 metara, a nosivost 52 tona. Ove karakteristike omogućuju mu opsluživanje Capesize brodova nosivosti 180 tisuća tona i gazom od 18 metara. Ugljen će se istovarati u dozere na samom brodoiskrcivaču, nakon čega će se prenositi na sustav pokretnih traka direktno do odredišta. Iznad dozera biti će instaliran sustav rasprskivanja tereta pomoću vodene maglice, kao i na svakom prekrcajnom mjestu do skladišta.  Pokretne trake dugačke su 1 600 metara i široke dva metra, a kapacitet im je 4 800 t/h.

Nakon što se teret pokretnim trakama transportira do mjesta gdje se vrši odlaganje, odnosno slaganje robe na plato skladišnog prostora, brodoiskrcivač, po potrebi, služi i za izuzimanje robe sa skladišnoga prostora, koja se tada, također preko sustava pokretnih traka, transportira do stanice za ukrcaj vagona, čija je izgradnja u tijeku. Postoji i mogućnost utovara vagona utovarivačima koji preko utovarne rampe pune mobilne dozere, te se pokretnim trakama transportira prema stanici za utovar vagona.

Terminal za rasute terete, s tehnološkog i financijskog aspekta, najznačajniji je podprojekt u sklopu realizacije Projekta integracije trgovine i transporta u Luci Ploče, za koji je, samo za izgradnju, ugovoren iznos od preko 400 milijuna kuna. Cilj njegove izgradnje je povećanje kapaciterta za rasute terete na više od šest milijuna tona godišnje u konačnoj fazi, te poboljšanje prekrcajne tehnologije. Planirane su dvije faze izgradnje, a prva faza odnosi se na reduciranu prekrcajnu opremu kapaciteta 3,6 milijuna tona godišnje. Terminal za rasute terete se realizira po principu javno – privatnog partnerstva između Lučke uprave Ploče i koncesionara Luke Ploče d.d.. Obveza Lučke uprave bila je izgradnja infrastrukture, a terminal će postati operativan nakon ugradnje prekrcajne opreme što se očekuje do kraja ove godine.

Suradnjom resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Carinske uprave Ministarstva financija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti će se jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka između svih subjekata lučke zajednice.

Novo uspostavljena platforma za razmjenu informacija na nacionalnoj razini temeljit će se na već postojećem lučkom informacijskom sustavu Lučke uprave Ploče (PCS – Port Community System) koji je razvijen u Pločama i predstavlja domaći proizvod na čijem razvoju je sudjelovala cjelokupna lučka zajednica luke Ploče. Postojeći sustav će se nadograditi za potrebe Lučke uprave Rijeke i Lučke uprave Ploče, te u konačnici koristiti u svim hrvatskim lukama uz uporabu sve prisutnih novih tehnologija s ciljem informatizacije procesa unutar lučkih područja, te će se isti integrirati s ostalim sustavima (CIMIS, Carinski sustavi, TOS – Terminal operating system) čime će se ostvariti jedinstvena razmjena informacija na lučkim područjima.

Podsjetimo, u Zagrebu je, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, održana Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu.

Konferenciju je, ispred resornog Ministarstva, otvorila državna tajnica za more gđa Maja Markovčić Kostelac, a nazočili su joj i kap. Siniša Orlić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture, Lukša Čičovački, načelnik Sektora za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, traganje i spašavanje i zaštitu mora, te predstavnici lučkih uprava iz Rijeke i Ploča, Ivan Vukas i Darko Plećaš.

Na konferenciji prezentaciju na temu Razvoja jedinstvenog PCS sustava držao je Darko Plećaš.

Uoči početka Konferencije prisutnima se u ime organizatora obratila državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac.

“Digitalizacijom javnih usluga u pomorskom prometu administrativno rasterećujemo sve sudionike u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama. Ujedno, olakšavamo poslovanje, kako za građane, tako i za strane turiste, nautičare i poslodavce, odnosno, gospodarstvo u cjelini”, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac te dodala kako je, nastavno na to, u tijeku priprema opsežne legislativne reforme hrvatskog pomorskog gospodarstva.

“Mijenjamo tri ključna zakona, i to Zakon o lučkim kapetanijama, Pomorski zakonik te Zakon o pomorskom dobru i lukama. Također, razvijamo alate koji nam pomažu u digitalizaciji postupaka rada naše administracije, u razvoju sučelja koje omogućava konkurentnost hrvatskog pomorskog gospodarstva.”, istaknula je državna tajnica te dodala kako je do sada razvijeno čak 27 različitih aplikacija, u pet osnovnih područja.

Spomenuto je kako će na Konferenciji govora biti i o novim sustavima koje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek planira razviti. Pritom, treba spomenuti kako temeljni sustav koji se odnosi na jedinstveno pomorsko sučelje, takozvani CIMIS, u kojem se implementiraju načela takozvanog ‘single window’ sustava, a koji promovira Europska unija.

“Razvijamo i sustav ‘e-Pomorac’, jer želimo da hrvatski pomorci sve svoje administrativne poslove obavljaju preko jedinstvenog informatičkog sučelja. Dodajmo kako su do sada razvijene aplikacije integrirane u sustav ‘e-Građani’, koji već sada omogućava pretraživanje baza o svim podacima koje prikupljamo o pomorcima. Radimo i na aplikaciji koja će biti svojevrstan alat za sve one koji donose odluke u pogledu utvrđivanja statusa i granica pomorskog dobra, kao i u postupcima donošenja odluka o koncesijama. Aplikacija će svim zainteresiranim investitorima pružiti jasniji uvid u ona područja u kojima postoje stvarni potencijali za ulaganja i razvoj”, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac.
U nastavku rada Konferencije podrobnije su predstavljene poduzete i planirane aktivnosti na području digitalizacije u pomorskom prometu, kao i projekti, kroz koje će se, u sljedeće tri godine, digitalizirati sve ključne javne usluge u pomorstvu, a kojima je cilj administrativno rasterećenje svih sudionika u logističkom lancu prijevoza tereta u lukama te učinkovitije praćenje podataka o broju putnika, broju isplovljavanju brodara i dr.

Podsjetimo kako je Vlada Republike Hrvatske još tijekom 2015. godine donijela Uredbu o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, s ciljem digitalizacije isprava, dokumenata i podataka koji se razmjenjuju između broda i službi administracije u lukama, kao i međuresorno, između pojedinih državnih službi s nadležnostima na moru.

Prvi korak po pitanju digitalizacije javnih usluga u pomorstvu učinjen je Implementacijom Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava „CIMIS“ 2013. godine, dok sljedeća faza uključuje informacijsko uvezivanje svih postojećih sustava na platformi jedinstvenog pomorskog sučelja. Navedena digitalizacija ostvarit će se implementacijom jedinstvenog pomorskog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kao svojevrsne sabirnice koja uvezuje postojeće informacijske sustave i upravlja elektroničkom razmjenom informacija između svih sudionika u pomorskom prometu i nadležnih tijela državne uprave.
Važno je pritom naglasiti kako je uspostava jedinstvenog pomorskog sučelja obveza Republike Hrvatske obzirom da će u konačnici sva sučelja država članica Europske unije međusobno razmjenjivati podatke posredstvom centralnog sustava Europske agencije za sigurnost plovidbe (EMSA), što će dodatno ubrzati i pojednostaviti poslovanje u pomorskom prometu.

Sa ciljevima Elaborata o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu, okupljene je upoznao Toni Maričević iz Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva, dok je o rezultatima Elaborata govorio Edi Tijan, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u RijeciPodsjetimo, kako je upravo Pomorski fakultet u Rijeci, na temelju projektnog zadatka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izradio Elaborat razvoja jedinstvenog sučelja za formalnosti u pomorskom prometu kojim se definiraju uvjeti i način uspostave jedinstvenog pomorskog sučelja te smjernice daljnjih aktivnosti s ciljem njegove realizacije u razdoblju od tri godine.

Podsjetimo kako je upravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz CEF fonda i Državnog proračuna osiguralo realizaciju projekta uspostave jedinstvenog nacionalnog Lučkog informacijskog sustava (PCS) vrijednog više od milijun i šesto tisuća eura koji će se realizirati do 2021. godine.

Projektom će se kroz suradnju resornog Ministarstva, Carinske uprave Ministarstva financija, Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče uspostaviti jedinstvena informacijska platforma za razmjenu i obradu podataka između svih subjekata lučke zajednice, kao dio jedinstvenog pomorskog sučelja, kako bi se reducirale administrativne prepreke u logističkom lancu prijevoza i prekrcaja tereta u svim hrvatskim teretnim lukama, te vlasnicima tereta, špediterima, pomorskim agentima, operatorima terminala i drugim pružateljima lučkih usluga osigurali benefiti „one stop shopa“ dakle jednog virtualnog mjesta dostave i razmjene svih potrebnih podataka i dokumenata u prijevozu roba.

Digitalizacija se nastavlja i u javnom obalnom linijskom prijevozu. Naime, temeljem Pravilnika o načinu evidentiranja izdanih i iskorištenih putnih karata u javnom pomorskom prometu donesenog u listopadu prošle godine, tijekom ove godine Informatički sustav javnog prijevoza (SEOP) Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji služi za upravljanje pravima korisnika na povlašteni prijevoz, osiguravati će i evidenciju svih putnika i putnih karata, čime će se linijskim brodarima ukinuti dosadašnje višestruke dostave podataka lučkim kapetanijama i Agenciji.

Zaključno, organizacija današnje Konferencije pridonijeti će tješnjoj međuresornoj suradnji radi što skorijeg ostvarenja navedenih ciljeva, a što će u konačnici rezultirati podizanjem konkurentnosti luka i privlačenju novih roba te posljedično, dodatnim jačanjem hrvatskog gospodarstva.