Na lučki pristan na terminalnu za rasuste terete iskrcana je dizalica s najvećim prekrcajnim kapacitetom. Za iskrcaj su korištene grede i izlučni vinčevi, izvlačenje je trajalo oko dva sata, a okretanje kotača u smjeru kranskih staza još desetak sati.

Pretovarni kapacitet dizalice je 2000 tona na sat i značajno je veći od svega s čime luka raspolaže. Dizalica će se koristiti za pretovar rasutih tereta, uglavnom ugljena i željezne rude. Sa spuštenom rukom visoka je 61,7 metara, a s podignutom rukom 83 metara. Doseg joj je 38 metara i može opsluživati Capesize brodove nosivosti 180 tisuća tona i gazom od 18 metara.

Proizveo ju je poznati svjetski proizvođač iz Kine DHHI, a u njoj je instalirana Siemensova oprema. Ugljen će se istovarati u dozere na samoj dizalici, nakon čega će se prenositi na sustav pokretnih traka direktno do odredišta. Iznad dozera biti će instaliran sustav rasprskivanja tereta pomoću vodene maglice, kao i na svakom prekrcajnom mjestu do skladišta.

Dizalica je u Ploče dopremljena specijalnim brodom za prijevoz teških tereta Mega Trust, dugačkim 148 metara, koji je, sa širinom od 50 metara, uvjerljivo najširi brod koji je do sada uplovio u pločansku luku. Dio je, oko 40 milijuna eura vrijedne, prekrcajne i druge opreme koji Luka Ploče d.d. instalitra na novom terminalu za rasute terete godišnjega kapaciteta 4,6 milijuna tona u prvoj fazi.

Dana 28.10.2017. godine predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović posjetila je luku Ploče. Predsjednicu su u ime domaćina pozdravili dr.sc. Tomislav Batur, ravnatelj Lučke uprave i kap. Ivan Pavlović, predsjednik uprave Luka Ploče d.d. Ravnatelj Batur upoznao je predsjednicu sa investicijskim projektima na području luke i to posebno sa novim kontejnerskim terminalom i novim terminalom za rasute terete kao i sa izgradnjom novog  . Posebno je bilo riječi o potrebi šireg lobiranja kako bi luka Ploče postala prioritetna luka u okviru TEN-T mreže Europske unije, što bi omogućilo povoljnije uvjete za razvoj lučkih projekata posebno kroz mogućnosti financiranja iz europskih fondova. U svom obraćanju predsjednica je naglasila značaj luke Ploče i  obećala potporu  u smislu uključenja luke Ploče u temeljnu transportnu mrežu Europske unije.

0.91.142

U subotu, 29. listopada 2017. godine, oko 8,30 sati u Luku Ploče je uplovio brod „Mega Trust“, najširi brod u povijesti uplovljavanja u našu luku. Brod „Mega Trust“, koji plovi pod južnokorejskom zastavom, širok je 50 metara, dok je duljina 148 metara, a pristao je na obalu 7 (kontejnerski terminal), gdje će iskrcati dio dopremljene prekrcajne opreme. Veliku dizalicu dopremljenu u jednom komadu će iskrcati na novom vezu Terminala rasutih tereta za desetak dana. Usporedo s iskrcajem započela je i montaža prekrcajne opreme koju izvode djelatnici tvrtke „Đuro Đaković“. Procijenjena vrijednost prekrcajne opreme, koja će biti ugrađena u ovoj fazi opremanja Terminala rasutih tereta, je oko 40 milijuna eura. Izradila ju je kineska tvrtka „CMBM“ s kojom je Luka Ploče d.d. kao ovlaštenik koncesije prema ugovoru s Lučkom upravom Ploče, ugovorila opremanje terminala.

Nakon završetka prve faze opremanja Terminala rasutih tereta u Luci Ploče, godišnji kapacitet prekrcaja rasutih tereta će biti 4,6 milijuna tona, dok će u konačnici ta brojka narasti do 6 milijuna tona godišnje.

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Valorizacija Intermodalnoga Logističkoga Koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran-Podunavlje). Skupu su nazočili predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, politički i ekspertni dionici izvršne vlasti, lokalne i regionalne uprave, zastupnici u europskom parlamentu, diplomatski predstavnici, predstavnici vjerskih i društvenih zajednica, predstavnici akademske i znanstvene zajednice te regionalne razvojne agencije.
Koridor Jadran-Podunavlje ima ogromnu strategijsku važnost za istočnu i južnu Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Valorizacija ovoga koridora važna je , ne samo s prometnog i ekonomskog , već i sa sigurnosnog aspekta. Novi geopolitički odnosi u cijeloj regiji kao rezultat osamostaljenja novih država koje su nacionalno, religijski i kultorološki različitih pripadnosti, podržavaju tezu da bi predloženi koridor dobio potporu euroatlanskih partnera kao vrlo bitan sigurnosni čimbenik.

S druge strane, novi geoekonomski odnosi u regiji, kao i znatno nedavno povećanje kapaciteta Sueskog kanala, za ovaj koridor otvaraju mogućnost privlačenja stranih ulaganja, a posebice investitora sa dalekog istoka. Kontejnerski promet u ukupnom prometu kroz Sueski kanal sudjeluje s oko 60 postoi ima tendenciju rasta . Promet kroz Sueski kanal se do 2013. godine  povećao za dva i pol puta, odnosno s 14 na 38,2 milijuna kontejnerskih jedinica.

Tematika ovog skupa otvorit će sveobuhvatnu raspravu na temu revalorizacije geostrategijskog položaja Hrvatske u Europi, s jedne strane pozicioniranje Hrvatske u srednjoeuropskoj regiji priključivanjem u TEN-T (Trans European Network-Transport) koridor Baltik-Jadran, a s druge strane sagledavanja mogućnosti konektiranja TEN-T koridora prema Crnom moru.

Posebni značaj na ovom skupu dat je luci Ploče kao početnoj/završnoj točki koridora. U ime Lučke uprave Ploče prezentaciju je održao dr.sc. Tomislav Batur, pomoćnik ravnateljice. U prezentaciji je poseban naglasak dat na implementaciju dugogodišnjeg strateškog projekta razvoja luke Ploče u okviru kojeg su izgrađeni novi terminali za kontejnere, rasute terete, novi ulazni terminal kao i lučki informacijski sustav te ostala prateća infrastruktura. Projekt Integracije Trgovine i Transporta započet je 2005. godine. Dionici u projektu su bili Hrvatska Vlada kroz resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Svjetska banka, Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d. Ukupna vrijednost projekta uključujući javno i privatno financiranje kreće se oko milijardu i pol kuna. Ovim projektom značajno su povećani tehnički kapaciteti pretovara luke Ploče koji se od pretprojektnih  pet milijuna tona sada procjenjuju na više od deset milijuna tona. Koristi od ovog projekta su višestruke, kako za Hrvatsku tako i za susjednu BiH. Hrvatska će ostvariti povrat na investiciju kroz povećanje lučkog prometa, uz to se očekuju i značajni ekonomski multiplikativni učinci na lokalnu zajednicu i uže gravitacijsko područje luke Ploče, dok će susjedna BiH imati pozitivne ekonomske učinke kroz povećanje konkurentnosti njihovih roba uslijed modernih prekrcajnih opcija u luci Ploče, kao i manje transportne troškove za svoje robe zbog novih kapaciteta u luci Ploče.